Putokazi (prema slobodnim i odgovornim medijima)

Ovogodišnji Međunarodni dan ljudskih prava, koji se već tradicionalno obilježava 10. prosinca, upriličen je promocijom publikacije pod nazivom “Putokazi – prema slobodnim i odgovornim medijima”. Promocija publikacije održala se u Kući ljudskih prava. Rezultat je to zajedničkog projekta Fakulteta političkih znanosti i Kuće ljudskih prava koji su analizirali sadržaje o ljudskim pravima u medijima. Tekstove je pisalo sedam autorica, a publikaciju je uredila docentica na Fakultetu političkih znanosti, Viktorija Car.

Doc. dr. sc. Viktorija Car sa suradnicama Milanom Romić (lijevo) i Sanjom Sarnavkom (desno)

 

Uvodnu riječ imala je Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. i članica Kuće ljudskih prava. Istaknula je kako je za potrebe ove publikacije provedena analiza javnog medijskog servisa te neprofitnih medija. Pitate se zašto baš ti mediji? To su mediji kojima primarni cilj ne bi trebala biti zarada već informiranje, edukacija i osvještavanje građana. No, analiza je pokazala da je na javnom medijskom servisu u Hrvatskoj, HRT-u, situacija daleko od zadovoljavajuće. Također je rekla kako je analiziran sadržaj koji govori o ljudskim pravima, ali također i sve što bi se moglo nazvati javnim interesom. Pročitala je i pismo docentice Lejle Turčilo s Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu, koja zbog vremenskih neprilika koje su ovih dana zadesile Zagreb nije mogla prisustvovati promociji.

Doc. dr. sc. Viktorija Car i Sanja Sarnavka (s lijeva na desno)

Dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Nenad Zakošek sudjelovao je na promociji knjige kao predstavnik Fakulteta. U svom kratkom izlaganju se osvrnuo na područje zaštite ljudskih prava danas. Posebno je ponosan, kako kaže, na svoje iskustvo aktivizma upravo na području ljudskih prava. Naime, sudjelovao je u antiratnoj kampanji Hrvatske koju je devedesetih godina provodio Centar za mirovne studije, jedna od članica Kuće ljudskih prava. Pričao je i o razvoju ljudskih prava u svijetu. Kao veliki pomak na području ljudskih prava ističe donošenje Opće deklaracije o pravima čovjeka koju je donijela Opća skupština UN-a 1948. godine koja je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne međunarodne organizacije. Profesor Zakošek se tek kratko osvrnuo na samu publikaciju, rekavši kako je publikacija izuzetno zanimljivo štivo i preporučuje svima da je pročitaju.

Nakon dekana Zakošeka, riječ je preuzela Milana Romić, jedna od autorica tekstova unutar publikacije i programska voditeljica Kuće ljudskih prava. Objasnila je na koji način su došli do rezultata istraživanja koje su koristili u izradi tekstova. Bitan segment istraživačkog projekta bile su dvije fokus grupe u kojima su sudjelovali građani. Prva fokus grupa bili su građani koji su bili zaduženi da prate elektroničke medije i bilježe dnevnike gledanja, tzv. impresije, a druga skupina bili su studenti i studentice koji su pratili dokumentarce u produkciji FADEIN-a. Time su, prema riječima gospođe Romić, dobili jednu zaokruženu sliku o tome kako se prate ljudska prava u elektroničkim medijima. “Što se tiče publikacije, meni se stvarno osobno čini da bih ja htjela da ovako izgledaju neke moje idealne koje bi voljela čitati zato što je cijelo vizualno rješenje također predstavlja rad aktivističkih slikara i fotografa…”, rekla je Romić.

Milana Romić, projektna voditeljica Kuće ljudskih prava

 

Urednica knjige, docentica Viktorija Car, zahvalila se svima što su usprkos vremenskim uvjetima koji su vladali vani uspjeli doći na promociju. Rekla je kako nema ništa ljepše od toga kada u životu radimo stvari koje volimo i koje nas ispunjavaju. Svih sedam autorica tekstova ovaj su posao odradile na volonterskoj bazi te smatra kako ćemo svi mi barem jednom u životu odraditi neki posao volonterski, zato što to istinski želimo i to nas ispunjava, a ne zato što nas je netko na to natjerao. Na izdavanje ove publikacije potaknulo ju je njezino iskustvo s čitanjem znanstvenih publikacija. Kad je počela raditi na Fakultetu političkih znanosti, susretala se s mnogim znanstvenim tekstovima koji su bili krajnje suhoparni i nepristupačni širem društvu. Upravo joj je ta činjenica bila misao vodilja pri izradi publikacije.

 

Kako se ovaj izvještaj ne bi pretvorio u suhoparno nabrajanje onoga što je na predstavljanju rečeno – htio bih se nadovezati na jednu od izjava gospođe Sarnavke koja je rekla kako je ona vječiti pesmist i da ne vjeruje da će se u skoroj budućnosti išta promijeniti na području ljudskih prava. No ipak kaže kako ju to neće spriječiti da i dalje glasno istupa protiv svake nepravde. I zato, kada idući put prošetate svojim gradom, kvartom ili ulicom, ne okrećite glavu od problema s kojima se mi ljudi svakodnevno suočavamo, a to je zaštita ljudskih prava. LGBTTIQ skupine, Romi te sve manjinske skupine su ljudi i imaju pravo živjeti kao i svako biće na ovome svijetu. Ovo imajte na umu svakoga dana, a ne samo kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Posebno je to bitno za nas novinare koji smo, kako na samoj naslovnici publikacije piše, otkrili ljudska prava. Zato bi mi, mladi novinari, kao predstavnici medija i psi čuvari demokracije trebali pridavati posebnu pažnju ljudskim pravima kako i sami danas sutra ne bismo bili diskriminirani.