Advent u Zagrebu – hrvatskoj metropoli

Advent u Zagrebu zasigurno nije tako blještav i raznolik kao onaj u Beču, no ono što je sigurno jest činjenica da je on svake godine sve bolji. Iako nisam od onih ljudi koji vole provoditi vrijeme na otvorenom u ove hladne zimske dane, odlučio sam provesti jedno prijepodne u centru grada kako bih vam što bolje predočio atmosferu Adventa u Zagrebu.  On se provodi na nekoliko lokacija u gradu, no glavnina događanja odvija se, očekivano, na glavnome gradskom trgu – Trgu bana Josipa Jelačića. Tamo se nalazi najveće božićno drvce, a svake adventske nedjelje palila se nova svjećica.

Šator na glavnom zagrebačkom trgu

Došašće ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. Mnogobrojni hrvatski narodni običaji vezani uz Došašće svjedoče o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini. U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo rođenje tjednima su trajale pripreme za Božić. Molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo i veselilo. Prizivalo se obilje i proricala budućnost. Tako se zajednički, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu – zornicu, a već na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi čestitari. Na Nikolinje se djecu darivalo voćem i plašilo Krampusovim šibama i lancima, dok su u noći Sv. Lucije djevojke, u snu, pokušavale doznati za kojeg će se momka udati.

Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama. Jedan od običaja koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja. I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

To su samo neki od mnogbrojnih hrvatskih običaja u ovo blagdansko vrijeme. U Zagrebu je već nekoliko godina tradicija, sviđalo se to nama ili ne, šator na Trgu. Neki kažu da je time središte grada nagrđeno i da je glavni gradski trg postao vašar, dok neki to apsolutno podržavaju i smatraju kako je dobro što se imamo gdje zabaviti, popiti kuhano vino i pojesti kobasicu. Što je od toga istina, teško je reći, no jedno je sigurno – svake godine šator na trgu sve je puniji. I dok su trgovci zajedno trljali rukama zbog velikog prometa, ja sam odlučio prošetati prema Bogovićevoj i Cvjetnom trgu. Gajevom i Bogovićevom ulicom protežu se štandovi na kojima možete kupiti sve i svašta – od ručno izgrađenih igračaka za djecu do plastičnih pištolja za djecu. Na Cvjetnom trgu također možete popiti  kuhano vino i zasladiti se kobasicama i hrenovkama, a uz to se možete i dobro zabaviti jer se po cijelom centru grada odvijaju brojne svirke.

Najveselije jest svakako na Zrinjevcu, kraj glazbenog paviljona. Meni osobno najljepša lokacija za Advent u Zagrebu puna je glazbenih događanja. Tako će se na Zrinjevcu uz DJ-a moći ispratiti stara, a dočekati nova godina. Uvečer to sve dobiva poseban štih, jer se pale lampice i grad zasja zaista u punom sjaju.

Imate li djecu, ni ona neće ostati zakinuta za zanimljive sadržaje u gradu. Tako na uglu Praške ulice i Trga bana Jelačića svakih pola sata polazi Veseli božićni tramvaj,  radnim danom od 16 do 21 sat, a vikendom od 10 do 20 sati. U Veselom božićnom tramvaju vašu djecu zabavljat će Djed Mraz, Baka Mraz i dobre vile, a vi ćete se moći opustiti ispijajući kuhano vino.

ZET-ov “Veseli božićni tramvaj” na polaznoj stanici u Praškoj ulici

Neovisno o tome volite li ili ne volite božićne blagdane i gužve koje se stvaraju u centru grada tijekom blagdana, Advent u Zagrebu nešto je što bi svakako trebali posjetiti. Ugođaj u gradu zaista je veličanstven, a ponuda svake godine sve bogatija i bogatija!